Volfram

Volframova žica upotrebljava se za električne žarulje. Inače se volfram upotrebljava kao sastojina čelika i legura od kojih se prave noževi za brzo rezanje metala na strugu te legura za električne kontakte.

Biološka uloga: nikakvaToksični unos: blago toksičanOpasnosti: Volfram iritira kožu i oči i eksperimentalni je teratogenUkupna masa elementa u 70 kg teškoj (prosječnoj) osobi: 0,02 mg

VOLFRAM ili TUNGSTEN, simbol W (lat. wolframum) je sivkasto-bijeli metal velike tvrdoće i visokog tališta (3380°C). Dobiva se iz rude volframita, volframata željeza i mangana, u obliku sivog praška koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.

Atomski (redni) broj: 74Relativna atomska masa: 183,84Internacionalni naziv: WolframumElement je: prijelazni elementSpada u grupu: 6 / VIbSpada u skupinu: Kromova sk.

VOLFRAM, W

Otkriće: Volfram je 1783. otkrio F. Elhuijar u Vergari, Španjolska.Opis: Volfram se uglavnom dobiva kao sivi prah, koji se teško tali. Metal u komadu je sjajan i srebrnkasto-bijel. Otporan je na djelovanje kisika, kiselina i lužina. Korisit se u legurama, kojima daje svoju veliku snagu, u žaruljama i alatima za rezanje.

IZVORteksta // videa

by Zrinka Rođanec