Na kraju dana

Kazuo Ishiguro, Na kraju dana

Naslov Na kraju dana simbolizira opadanje moći Britanskoga Carstva i nekadašnjeg načina života iz kojega su proizašli batleri poput Stevensa te sjećanja na to vrijeme. Također aludira na ono što je ostalo od Stevensova života i odluke koje će donijeti za ono što mu je od njega ostalo. U pozadini romana je priča o Britaniji u posljednjim danima carstva. Događaji koji su preoblikovali carstvo, također su utjecali na smještanje radnje na imanje Darlington.

U to je vrijeme svijet britanskih vlastelinskih imanja bio na svome vrhuncu. Vlastelinske kuće bile su proizvod razdoblja koje je prethodilo Industrijskoj revoluciji, kada je zemlja bila izvor bogatstva. U tom pretežito ruralnom društvu, farme i sela nicali su oko dviju većih ustanova koje su činile vlastelinska kuća i crkva. Vlastelinske kuće bile su u vlasništvu bogatih aristokrata, bile su velike i okružene vrtovima, parkovima, farmama i šumama. Međutim, vrijeme i industrijalizacija donijeli su promjene predviđajući kraj aristokratskog bogatstva. Prvi svjetski rat zadao je presudni udarac institucijama engleskih imanja. Engleska se borila s troškovima koje je donio rat i povećavala prihode većim porezima. Vlasnici imanja ostajali su bez velikog postotka svojih prihoda, a mnogi su bili prisiljeni rasprodati dio ili cijela svoja imanja. Fikcionalno imanje Darlington preživi razaranje uzrokovano dvama svjetskim ratovima, dramatične političke i ekonomske promjene te vlasnikov gubitak bogatstva i reputacije. Za mnoge britanske veleposjednike troškovi rata, visoki porezi te pad najma farmi donijeli su kraj života prava, dužnosti i privilegija koje su uživale generacije. Održavanje raskošnih domova bilo je sve teže. Posjedi od visokog povijesnog i kulturološkog značaja propadali su ili su bili uništeni.

Propadanje vlastelinskih kuća

Važan utjecaj za stvaranje batlera Stevensa u romanu Na kraju dana bio je još jedan književni sluga po imenu Reginald Jeeves, kojega je stvorio engleski autor P. G. Wodehouse. Engleski batler opisan je kao „sjena koja govori“. Nikada ne ometa druge svojim prisustvom, a ipak je uvijek dostupan i neophodan. U mnogim Wodehouseovim šaljive kratkim pričama i romanima, dostojanstven, vrlo kompetentan i mudar Jeeves često spašava svoga mladog aristokratskog poslodavca Bertiea Woostera od izvjesne propasti. Jeevesov lik utjecao je na Ishigura tako da ga je podučio kvalitetama i vrlinama koje sluga treba imati, a na temelju kojih je zatim nastao Stevens. No zasigurno, Ishigurov je batler poput Jeevesa potpuna fikcija. Dok je istraživao prilikom pisanja romana Na kraju dana Ishiguro je bio iznenađen zbog premalo informacija koje je iz prve ruke uspio dobiti o životima sluga. Znatan dio britanskog stanovništva bio je u tome poslu sve do Drugog svjetskog rata, ali malo je od njih smatralo da je vrijedno bilježiti detalje iz svoga života. Zato je Ishiguro morao izmisliti većinu detalja o životima sluga. U romanu Stevens teži savršenstvu u svojoj ulozi batlera lorda Darlingtona. Za tu osobinu Ishiguro je pronašao inspiraciju u liku privatnog istražitelja iz trilera Prisluškivanje iz 1974. Protagonist je stručnjak za praćenje i prisluškivanje koji radi sve što je u njegovoj moći da bude najbolji u svom poslu. Do njegove osobne krize dolazi kada shvati da je njegova opsesija možda dovela do ubojstva mladoga para koji je trebao nadzirati. Kao i Stevens, plaća cijenu za svoju usmjerenost na jedan cilj, a to je dostići najveći poslovni uspjeh.

Iz konteksta

Na početku Prvog svjetskog rata Britansko carstvo bilo je najveća globalna sila. Opisana kao „carstvo na kojem sunce nikad ne zalazi“, bilo je najopsežnije carstvo u povijesti. U središtu je romana povezanost lorda Darlingtona s fašizmom i Nacionalsocijalističkom njemačkom radničkom strankom koja je došla na vlast nakon Prvoga svjetskog rata. Osramoćen je zbog svoje neprimjerene simpatije prema njemačkom narodu koji je patio zbog posljedica Versajskog ugovora. Prvi svjetski rat započeo je atentatom na Franju Ferdinanda, nadvojvodu Austro-Ugarske Monarhije. Tijekom posjete Sarajevu 28. lipnja 1914. nadvojvodu i njegovu suprugu Sofiju ustrijelio je Gavrilo Princip, vođen idejom izdvajanja svih južnih Slavena iz Austro-Ugarske Monarhije. Ubojstvo je pokrenulo brzi lanac događaja koji su rezultirali time da je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji mjesec dana kasnije, 28. srpnja. Srbiju su podržale Rusija, Belgija, Francuska i Velika Britanija, a ostale su se zemlje priključile naknadno. Austro-Ugarsku je podržala Njemačka - pokretačka snaga iza odluke da krene u rat. 5. srpnja 1914. Vilim II. obećao je potpunu podršku Austro-Ugarskoj, kojim god smjerom odlučila krenuti u sukobu. Rat je trajao više od četiri godine te je završio 11. studenoga 1918. godine. 28. lipnja 1919. Njemačka i saveznici potpisali su Versajski ugovor u Dvorcu Versailles u blizini Pariza. Mnogi sudionici pregovora željeli su slomiti Njemačku. Krivili su za rat Vilima II. koji je podržao Austro-Ugarsku, zbog čega je živote izgubilo 8,5 milijuna ljudi. Versajski ugovor bio je okrutan prema Njemačkoj. Oduzete su joj sve kolonije i pogranična područja. S njima su izgubljene i velike količine mineralnog bogatstva u željezu i ugljenu. Vojne snage drastično su smanjene, a zabranjene su zračne snage i podmornice. Nijemci su službeno morali priznati krivnju za početak rata i platiti odštetu. Njemački je narod bio ogorčen. Njihova je zemlja izgubila dva milijuna ljudi, patila je zbog gladi i drugih oskudica koje je uzrokovao rat. Njihov bijes bio je plodno tlo za sjeme nacionalizma i osnivanje Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke. Među britanskom aristokracijom bili su ljudi poput fikcionalnog lorda Darlingtona koji je smatrao da su uvjeti ugovora prestrogi i suosjećao s Njemačkom u neprilikama u kojima se našla. Krivo su shvatili namjere Adolfa Hitlera kao vođe stranke i neko su ga vrijeme podržavali, sve dok njegov napad na Čehoslovačku nije potaknuo početak Drugog svjetskog rata 1939.

Prvi svjetski rat i Versajski ugovor

Radnja romana započinje u srpnju 1956. kada se dogodio značajni preokret u britanskoj povijesti. To je mjesec kada je tadašnji egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser nacionalizirao Sueski kanal, značajan trgovački prolaz koji je znatno smanjivao trajanje putovanja brodova. Kao rezultat te epizode, značaj Velike Britanije i Francuske osjetno je umanjen na Bliskom istoku. Dodjela koncesije za gradnju kanala inozemnom društvu uključivala je i dodjelu njegova gospodarskog korištenja istom društvu. Naser ga je zatvorio kao odgovor Velikoj Britaniji i Americi na njihovu odluku da ne financiraju projekt izgradnje Asuanske brane koja je trebala smanjiti bijedu naroda. To je bilo za vrijeme Hladnoga rata i dvije zapadne sile bile su uznemirene zbog jačanja Naserovih političkih veza s komunističkom Čehoslovačkom i Sovjetskim Savezom. Vojni napori Velike Britanije i Francuske da povrate kontrolu nad kanalom nije uspio, a Nasser je u Sueskoj krizi proglašen nacionalnim herojem. Desetljeće ranije Velika Britanija je izašla iz rata pobjednički, ali u bankrotu. Nije imala drugog izbora nego uzimati od carstva koje je izgradila. Počevši od Indije, Britanija je ostala bez kolonija koje više nije mogla kontrolirati svojom vojnom i ekonomskom moći. Gubitak Sueskog kanala bio je nevoljki korak u povlačenju i naglasio oslabljen globalni utjecaj Velike Britanije. Na kraju dana izravno ne spominje Suesku krizu, ali ju obilježava mjesecom i godinom kada započinje radnja romana. Datum simbolizira gubitak britanske moći i utjecaja, kao i nestajanje batlera u službi aristokracije. vrtovima, parkovima, farmama i šumama. Međutim, vrijeme i industrijalizacija donijeli su promjene predviđajući kraj aristokratskog bogatstva. Prvi svjetski rat zadao je presudni udarac institucijama engleskih imanja. Engleska se borila s troškovima koje je donio rat i povećavala prihode većim porezima. Vlasnici imanja ostajali su bez velikog postotka svojih prihoda, a mnogi su bili prisiljeni rasprodati dio ili cijela svoja imanja. Fikcionalno imanje Darlington preživi razaranje uzrokovano dvama svjetskim ratovima, dramatične političke i ekonomske promjene te vlasnikov gubitak bogatstva i reputacije. Za mnoge britanske veleposjednike troškovi rata, visoki porezi te pad najma farmi donijeli su kraj života prava, dužnosti i privilegija koje su uživale generacije. Održavanje raskošnih domova bilo je sve teže. Posjedi od visokog povijesnog i kulturološkog značaja propadali su ili su bili uništeni.

Engleski batler

Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata i Sueska kriza

Povijesne i društvene okolnosti radnje djela