Uspostavom nacističkoga režima u Njemačkoj 1933. Židovi su bili izloženi diskriminaciji, njihove su tvrtke i trgovine bojkotirane. Nürnberškim zakonima iz 1935. bili su lišeni građanskih prava te su proganjani, fizički zlostavljani i zatvarani.

Mjere nacističke vlasti postale su brutalnije nakon Kristalne noći, dvodnevnoga okrutnoga nasilja nacista protiv Židova i njihove imovine započetog u noći 9–10. XI. 1938., u kojem je ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25 000 Židova je zatvoreno. Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima, i nisu imali normalan život.

Od svih država jedino je Bugarska odbijala sudjelovati u politici progona Židova.

Od početka 1942. organiziran je sustav koncentracijskih logora s plinskim komorama, a najzloglasniji su bili podignuti na teritoriju okupirane Poljske.

Na 50. obljetnicu početka ustanka u Varšavskome getu otvoren je u travnju 1993. United States Holocaust Memorial Museum u Washingtonu, gdje se čuvaju dokumenti, fotografije, filmovi i drugi dokazi holokausta.

U Izraelu i u cijelome svijetu svake se godine obilježava dan sjećanja na žrtve holokausta. Dan sjećanja na žrtve holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti obilježava se 27. siječnja.Tog dana 1945. Crvena armija oslobodila je 7500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Poljskoj.

U provođenju politike progona Židova sudjelovale su i vlasti Nezavisne Države Hrvatske. U proljeće i ljeto 1941. uspostavljeni su koncentracijski logori (Jadovno, Jasenovac, Stara Gradiška), gdje su masovno ubijani Srbi, Židovi i Romi. Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000.