Next-Gen

Milutin Cihlar Nehajev

by LjiljanaL
Last updated 1 year ago

Discipline:
Language Arts
Subject:
Book Reports

Test Glog

MilutinCIHLARNEHAJEV

BIJEG

U romanu je opisana tipična sudbina siromašnog hrvatskog intelektualca, školovanog u velegradskom ambijentu, a dotučenog i do kraja propalog u skučenim okvirima provincijskog gradića.U središtu romana je lik Đure Andrijaševića i njegov životni put koji donekle odgovara putu samoga pisca, pa se roman može čitati i kao djelomični životopis mladog Nehajeva.Bijeg, roman o Đuri Andrijaševiću je roman lika, a pokraj socijalnih elemenata, tipičan je psihološki roman koji se bavi u prvom redu stanjem svijesti svojega protagonista, njegovim ponašanjem i položajem u društvu.Andrijašević je zapravo antijunak, pasivni junak preodređen da bude žrtva, svojevrsna varijanta Ljermontovljeva Pečorina.

Struktura omanaRoman kao pripovjedačko sredstvo, kojim se lik predstavlja u prvome licu i služi se pismom i dnevnikom u oblikovanju romana.Roman našeg vijeka, psihološki, realistički, socijalni sa mnogo ustaljenog oblika i nove književne forme – defabulativni roman.

Glavni likĐURO ANDRIJAŠEVIĆMladi daroviti intelektualac koji studira u Beču kako bi postao doktor. Njegov lik odražava raspoloženje jednog dijela mlade generacije koja se, mnogostruko obrazovana i puna snova, nije mogla potpuno snaći u konkretnim društvenim prilikama, već je naginjala skepsi i depresiji.Kroz njegov lik se izražava tragični nemir modernog čovjeka. Propast talentiranog čovjeka nije izazvan uskim prilikama provincijskog mjestanca u kojem živi, već je samo tragičan finale uslijedio nešto brže.On u svojoj duši nosi klicu sloma svojom jako razvijenom prevlašću misli i konstantne autoanalize.Ne predstavlja prosječnu ličnost, zamišljen je kao izraz tragičnih nemira modernog čovjeka, nervoznog, tjeskobnog i umornog, koji je ovu baštinu primio u nasljeđe, pa nije imao dovoljno snage ni bioloških uvjeta da aktivnošću ispuni život

Svestrani stvaralac: novelist, romanopisac, dramatičar, književnik i kazališni kritičar, prevoditelj, publicist, svestrano obrazovan intelektualac.U trideset godina književnog rada stvorio je pozamašan broj djela (novela, dva romana, drame, kritike i veliki broj članaka). Nehajev pripada čelnicima hrvatske moderne, osobito svojim esejističko-kritičkim tekstovima i romanom Bijeg. To je jedan od prvih romana u Hrvatskoj književnosti u kojemu dolazi do značajne defabularizacije, pri čemu se pisac poslužio modernom tehnikom pisanja, pokušajem zatvaranja interesnog kruga na bitne probleme čovjeka. Pri tome sve drugo ostaje u drugom planu, a posebno nacionalna i socijalna motivacija. Publicist i književnik koji je bio jedan od ne samo najjačih i najizrazitijih predstavnika hrvatskih modernista nego i najizgrađeniji pisac te epohe.Osim za literaturu, Cihlar se zanimao i za nacionalnu kulturnu i političku povijest, pa su tako nastale njegove knjige i studije o Anti Starčeviću, Eugenu Kvaterniku, Ivanu i Vladimiru Mažuraniću, Stjepanu Radiću.

Problematika:- Opis prilika i života ljudi koji se oblikuju u neposrednom odnosu prema društvenim zbivanjima.- Retrospekcija događaja iz života glavnog lika iz dana školovanja.- Opis unutrašnjeg života glavnog lika- Mladenačko doba ispunjeno jakim krizama koje su udarile biljeg njegovom kasnijem doživljaju svijeta.- Rađanje sumnje da u odnosu na život književnost ima malu vrijednost.- Nietzsche i njegova anarhisticka misao o ubijanju samoga sebe (nadčovjek sam sebe žrtvuje, odričući se čovještva).- Opis nastupa inferiornosti prema životu koja se može uobličiti u apsolutno istinite ideje.- Pribjegavanje alkoholu kao jedinome rješenju iz nastale situacije, jer on opija, omamljuje i savladava sve, trza iz ružne sadašnjosti.- Prisjećanje posljedica duševne klonulosti nakon jedne krize.- Rezignirani se čovjek prisjeća svoje ljubavi i zbivanja, koji su se isprepletali s dojmovima sadašnjeg osamljenog, dosadnog, besmislenog života i beznadnog položaja u kojem je sada.- Moderna pripovjedacka tehnika - autoanaliza.- Psihološka razmatranja i priželjkivanje smrti.

u podloziVilko Gecan, Autoportret s cigaretom, 1923.

Povijest jednog našeg čovjeka

25. XI.1880. - 7. IV. 1931.


Tags

Comments

    There are no comments for this Glog.