Next-Gen

Mačke

by patricia123patricia
Last updated 2 years ago

Discipline:
Science
Subject:
Animals
Grade:
5

Test Glog

Mačke

Mačka spada među najomiljenije kućne ljubimce. 69 milijuna mačaka živi u američkim domovima [2] gdje su vrlo popularne, dok u cijelom svijetu živi preko 600 milijuna mačaka.[3]Postoji veliki broj raznih pasmina domaćih mačaka, rasnih i običnih, ali postoje i bezrepe ili bezdlake mačke, zbog mutacije. Naziv domaća mačka koristi se za sve mačke koje manje-više "dobrovoljno" žive u direktnom kontaktu s ljudima i smatra se da su se svojevoljno pripitomile jer su u blizini ljudskih nastambi lako dolazile do plijena (kao što su miševi). Razlikuju se od divljih mačaka (lakše su građe i manje agresivne) i velikih mačaka (manje su i mogu mijaukati, za razliku od većine velikih mačaka). One su vješti grabljivci i veoma su inteligentne životinje. Neke od njih se mogu naučiti (katkad mogu naučiti i same) pokretati jednostavnije mehanizme, poput kvake na vratima ili ručice na vodokotliću. Mačke komuniciraju glasom (mijaukanjem), predenjem, frktanjem, režanjem i škljocanjem, kao i govorom tijela.[4] Mačke koje žive u grupama koriste kombinaciju glasova i govora tijela za međusobno sporazumijevanje.[5]

Osnovna obilježja: Odrasla mačka je od njuške do kraja trupa dugačka prosječno 60 cm, a k tome ima rep koji je kod ženki dug 25,2 cm, a kod mužjaka 26,9 cm cm. U ramenima je visoka 30-35 cm. Može biti teška do 10 kg s tim, da su mužjaci obično veći nego ženke. Poznato je da su neke mačke težile otprilike 23 kilograma zbog "prežderavanja". To ima vrlo negativan utjecaj na mačku. Također, za povoljno utjecanje na svoje zdravlje, osobito ako živi u zatvorenom prostoru, treba povremeno na dan izaći van na vježbanje (igru).Ženka je obično teška otprilike 4 kg, a mužjak 5,5 kg. Domaće mačke žive oko 15-20 godina, iako su opisani i pojedinačni slučajevi da su doživjele 30 i više godina. Najpoznatija mačka, zvana Puss, živjela je 36 godina, od 1903. do 1939. godine.[7]. Divlje mačke koje žive u urbanoj sredini često žive samo dvije godine ili manje. Divlje mačke u kolonijama mogu živjeti mnogo duže. Najduži zabilježeni vijek divlje mačke iznosi 26 godina. Da bi domaća mačka živjela duže, dobro je da ne izlazi često na dan (najbolje je da van izlazi povremeno), zbog toga što se time smanjuje rizik od ogrebotina u borbi i izloženost bolestima koje mogu zahvatiti domaću mačku. Uobičajeni životni vijek za populaciju mačaka bez ljudske pažnje i njege je različit, ovisno o spolu mačke, tako da životni vijek u mužjaka iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u ženki 3,3 do 4,2 godine.

Mačke ponekad mogu biti smiješne

Osjetila: Iako mačja osjetila mirisa i sluha vjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod miša, u mnogim situacijama su bolja od čovjekovih. Ona zajedno sa njenim visoko razvijenim osjetilima vida, okusa i dodira čine mačku sisavcem koji jako dobro osjeća. Mačke imaju izraženo dobro razvijen čitav niz osjetila. Velike oči okrenute prema naprijed omogućuju joj dobar osjećaj za prostor i vrlo točnu procjenu udaljenosti, a naročito dobro registriraju brzo kretanje.Vid[uredi VE | uredi]U mraku vide 50% bolje od ljudi, zahvaljujući velikoj gustoći receptora što stanice mrežnice čini posebno osjetljivim na svjetlo, dok im je dnevni vid lošiji od noćnog. Mačke u prosjeku imaju vidno polje od 200°, što je usporedno čovjekovih 180°, s binokularnim poljem (koje preklapa slike oba oka) užim od čovjekovog. Mačke, kao i psi, posjeduju tapetum lucidum koji odbija dodatnu svjetlost u mrežnicu. Dok tapetum lucidum povećava sposobnost vida pri slaboj svjetlosti, s druge strane umanjuje oštrinu vida pri obilnoj svjetlosti. Tapetum i ostali mehanizmi mački daju umanjenu osjetljivost na svjetlost, koja iznosi sedam puta manje od one kod čovjeka. Umjesto dijela oka pod nazivom fovea koje ljudima daje oštrinu centralnog vida, mačke posjeduju centralnu vezu poznatiju kao vizualna linija. Mogu razlikovati boje, ali ne i slične nijanse.Mačke posjeduju i treći očni kapak, odnosno tanku, prozirnu membranu koja prekriva oči sa strane. Može se vidjeti u trenutku kada mačka otvara oči, kao i kada je pospana ili zadovoljna. Ako je pak mačka neprekidno pokazuje, trebalo bi je odvesti kod veterinara. Boja očiju kod mačaka varira. Najčešće su to zlatna, zelena i narančasta. Plave oči najčešće se povezuju sa sijamskim mačkama, ali se mogu javiti i kod albino mačaka, te kod nekih pasmina dobivenih selekcijom u uzgoju. Ako mačka ima dva plava oka, obično je gluha, a ako su joj oči narančaste nema problema sa sluhom. Mačke kod kojih je jedno oko plavo, a drugo narančasto su obično gluhe na strani na kojoj se nalazi plavo oko.Sluh[uredi VE | uredi]Ljudi i mačke imaju sličan prag sluha na nižem dijelu ljestvice, ali mačke mogu čuti i zvukove vrlo visoke frekvencije, čak bolje i od pasa. Mačke mogu čuti 2 oktave više od ljudi, i polovinu oktave više od pasa.[8] Sluh im je osjetljiviji od psećeg i tri puta bolji od ljudskog. Kada nešto sluša ona će, zahvaljujući tome što u svakom uhu ima čak 32 mišića, uši usmjeriti u pravcu izvora zvuka, a također može pomjerati uši neovisno jedno od drugog i to naprijed, nazad i ukoso, kako bi otkrile izvor zvuka. Mačke mogu (s greškom do 7,5 cm) odrediti točnu lokaciju zvuka proizvedenog u daljini od jednog metra, što može biti vrlo korisno u lovu.Njuh[uredi VE | uredi]Osjetilo mirisa domaće mačke je četrnaest puta jače od čovjekovog[9], a u nosu imaju dvostruko više stanica za miris od ljudi, što znači da mogu nanjušiti predmete koje čovjek inače i ne osjeća[10]. One također imaju i organ za njuh pri vrhu njihovih usta zvani vomeronasal ili Jakobsonov organ. Kada mačka nabora gubicu, niže k bradi, i opusti jezik, otvara se put za vomeronasal. Takav uzraz lica se često opisuje kao ruganje.Dodir[uredi VE | uredi]Mačke imaju mnogo jakih dlačica koje su posebno izražene u četiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao čuperci iznad očiju i čekinje na bradi. Mogu se nalaziti i na zglobovima i slične su onima koje čine trepavice. "Brkovi" (vibrissae) pomažu mački oko navigacije i osjećaja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju mački na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brkova mogu se pomjerati neovisno od donjih za preciznije mjerenje. Smatra se da se mačka oslanja na svoje brkove kada se nađe u magli. Također joj pomažu da procijeni može li se negdje smjestiti ili povući. Oni su i pokazatelj mačkinog raspoloženja. Kada su okrenuti naprijed znači da je mačka radoznala i prijateljski raspoložena, a kada su opušteni znači da je agresivna ili se brani. U Njemačkoj ljudi smatraju da, ako se mačka čisti ili umiva, da to zapravo najavljuje dolazak skore oluje.[11]

Inteligencija: Mačke imaju veliku sposobnost učenja i sjećanja koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi. Tu spadaju prije svega njena najdraža hrana, mjesto na kojem stoji posudica s vodom i mačji toalet, najudobnije mjesto za spavanje i mjesto na kojem stoji njena najmilija igračka. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako se trebaju ponašati da čovjeka pridobiju da uradi ono što one žele, pa se tako posebno dobro odazivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka. Mačke koje žive na otvorenom dobro se sjećaju granica svog područja, poznatih mačaka koje se pojavljuju na tom području kao i opasnih pasa. Asocijativno sjećanje omogućuje mački da rješava novi problem uspoređujući ga s već doživljenim. Na taj način bez problema razumiju međusobne odnose između pojedinih događaja i reagiraju na nove, do tada nepoznate situacije.Mačke dolaze na svijet s nizom instinkata, ali neke oblike ponašanja koji se na to nadovezuju moraju sa strpljenjem i trudom naučiti. U to spadaju, na primjer, lov i upotreba mačjeg toaleta. Iza trećeg tjedna starosti mačića, majka im počne donositi lovinu. U početku, mačka samo pred njima pojede već mrtvu lovinu. Kasnije ju donese živu, i pred mačićima ju ubije i ostavi njima da pokušaju jesti. Na kraju, donese živu lovinu i pusti ih da ju hvataju. Ako mačići ne dobiju pouku o takvom načinu lovljenja od svoje majke, ili je majka loš lovac, vjerojatno ni oni nikada neće biti dobri lovci.

Zdravlje: Mačke su poznate po svojoj čistoći, a način njihova čišćenja uključuje lizanje vlastitog krzna. Njihova slina je "sredstvo" za čišćenje, ali ona kod ljudi može izazvati alergiju. U kućnoj prašini katkad se nalaze djelići mačje kože i drugih tvari koje mogu uzrokovati simptome nekih bolesti.[26] Ljudi alergični na mačke i oni koji pate od astme ili slične bolesti dišnog sustava, uglavnom se brzo priviknu na mačku sa kojom žive, dok na ostale i dalje ostaju alergični. Mnoge mačke uživaju čistiti ljude ili druge mačke, često se trljaju o ljude i predmete s kojim su blisko povezane, a tako ostavlja i mirisni trag.[27]Neke od mačaka povremeno iskašljavaju krznene loptice koje se nagomilaju u njihovim trbusima kao posljedica svakodnevnog čišćenja. Dugodlake mačke su sklonije iskašljavanju krznenih loptica od kratkodlakih. To se može spriječiti posebnom mačjom hranom i lijekovima koji olakšavaju izbacivanje krzna, kao i redovitim češljanjem pomoću četke sa čvrstom dlakom. Mačke na čišćenje troše gotovo istu količinu tekućine kao i na mokrenje.Kućne mačke bi trebale imati kartonsku kutiju sa pijeskom ili nekim sličnim rastresitim materijalom u kojima može obaviti malu i veliku nuždu. Kutija bi se svakodnevno trebala čistiti i često nabaviti novu (što ovisi od broja mačaka koje je koriste, kao i od materijala koji se u njoj nalazi, npr. piljevina duže ostaje čista, ali kod nekih mačaka može izazvati zdravstvene probleme).Kartonska kutija je preporučljiva i za mačke koje povremeno izlaze vani. Ona, međutim, može predstavljati rizik od zaraze toksoplazmozom, bolesti mačaka koja je opasna za trudnice i ljude sa oslabljenim imunitetom, a može se smanjiti rizik od zaraze ako se kartonska kutija redovito čisti. Čak je otprilike 60% ljudi izloženo toksoplazmi[26], no, također, mačke mogu prenositi trakavicu i tineju. Neke mačke mogu se naučiti i korištenju toaleta.

Izvor:http://hr.wikipedia.org/wiki/Doma%C4%87a_ma%C4%8Dka

Prehrana: Za svoju veličinu, domaće mačke su veoma efikasne grabežljivice. U lovu na manje kralježnjake, njihova taktika zasjede i prikradanja slična je onoj kod leoparda[29], a po skoku i korištenju pandži kao kod tigrova. Nakon što skoče na životinju koju žele uhvatiti, zariju svoje očnjake u vrat žrtve i prerežu joj kralježnicu, ili je uguše tako što je zadave, odnosno onemoguće joj da zrak dođe u dušnik.Domaća mačka lovi i hrani se sa oko tisuću različitih vrsta životinja, dok je kod velikih mačaka taj broj manji od sto. Velike mačke, teoretski, mogu također uloviti većinu vrsta kao i domaća, ali to ne čine zbog premalene hranjive vrijednosti tih životinja. Izuzetak je leopard koji često lovi zečeve i druge manje životinje. Domaće mačke vrlo često love i ubijaju ptice, miševe, štakore, i druge manje životinje iz okoline. Neke također love zečeve, glodavce, guštere, žabe, kukce i ribe. Bjelančevine su najvažniji dio njihove prehrane.Domaće mačke jedu relativno malo povrća. Međutim, uobičajeno je da mačke u svoju prehranu koja se sastoji uglavnom od mesa, povremeno unesu male količine trave ili nekih biljaka, kao što to katkad čine i neki psi. Dok medvjedi obično u svoju prehranu unose voće, bobice, korijenje i med kada mogu, mačke se više vole hraniti prvenstveno sirovim mesom. Mačke imaju genetsku anomaliju koja im onemogućava da osjete slatko[30], što je vjerojatno povezano sa njihovom potrebom za mesom, i gotovo sigurno povezano sa njihovom odbojnošću prema voću i bobicama.Mačke ponekad žvaču travu, lišće ili kućne biljke kako bi uklonile bolove u trbuhu. Ipak, neke od kućnih biljaka su štetne za njih i mogu uzrokovati različite bolesti i poremećaje. Npr. uskršnji ljiljan može dovesti do oštećenja bubrega, što je vrlo opasno za život mačke, jer najčešće izazove smrt. Neke mačke obožavaju mačju travu. Iako ju uglavnom ne jedu, često će se valjati po njoj, grepsti je ili žvakati. Efekt koji mačja trava ima na njih je obično kratak i traje samo nekoliko minuta, da bi se nakon 1 ili 2 sata ponovno javio. Još nekoliko biljaka ima ovakav efekt na mačke, ali manjeg intenziteta. Mačke mogu biti izbirljive u prehrani. To se događa kada vomeronasal postane osjetljiv na određenu vrstu hrane, ili ukoliko ju vlasnik previše razmazi, tako da će mačka odbiti bilo koju vrstu hrane koju nije očekivala. Mnoge mačke vole "ljudsku hranu", poput kruha, pomfrita, pizze, juhe od rajčice, palačinki, maslina i dr.Kod mačaka se može javiti i stanje kada ona žvače neobične stvari poput neke tkanine, plastike ili vune. Takvo ponašanje je uglavnom posve bezopasno, no ako proguta veću količinu to može biti opasnije za nju, pa će najčešće morati na operaciju (ako se operacija odgodi, slijedi fatalni ishod), a ponašanje se najčešće javlja kod sijamske i burmanske mačke.

Mačići: Razdoblje tjeranja obično završava skotnošću koja se u prvim tjednima niti ne primjećuje. Tek zadnja tri tjedna su mačići dovoljno veliki da se može uočiti povećani obujam trbuha, a tada i počinju rasti mliječne žlijezde. Mačka u prosjeku nosi mačiće 63 do 65 dana. Zadnjih je dana nervozna i neprekidno traži sigurno mjesto na kojem će se okotiti.[32] Često liže dojke i analno područje. Kad živi u kući ili stanu, mačka će za koćenje izabrati sobu osobe koju osjeća najbližom, te mjesto na kojem će se okotiti može biti poluotvoreni ormar, neka kutija ili čak krevet bliske osobe. Sam porod može trajati više sati, a ponekad i do 24 sata. Razmak između rađanja pojedinih mačića može biti vrlo različit.U prvom okotu jedne mačke leglo ima najčešće 2-3 mačića. Događa se, da se mačka s prvim okotom ne snađe i ne pokaže nikakvo zanimanje za svoje potomstvo. Ako se okoti na otvorenom, jednostavno ih ostavi, a mačići uginu. Kod kasnijih okota broj mačića se povećava i može narasti i do 7. Kako mačka ima samo 6 dojki, najslabiji, koji se ne uspije izboriti za svoju dojku, obično ugine, osim ako se čovjek ne umiješa i dohranjuje ga. Mače staro nekoliko sati može stati na čovjekov dlan, a mijaukanje kod mačića obično se javlja u ranoj dobi.


Comments

    There are no comments for this Glog.